– Blagopokojnog Alojzija Stepinca njegov križ nije mogao mimoići, niti ga je on izbjegavao. Njegov mučenički put počeo je nepravednom osudom nevina čovjeka u Zagrebu, nastavljen je teškim tamnovanjem u Lepoglavi te završio u Krašiću 10. veljače 1960. Još čuvam njegov sat, kojeg je uvijek sa sobom imao u zatvoru. S njegove stražnje strane u njega je na latinskom jeziku bilo ugravirano „Smrt je sigurna, a sat je nesiguran“. Blaženi Stepinac u svom teškom životu uvijek je bio spreman za ovo drugo. Drago mi je što vam nakon pedeset godina u Lepoglavi mogu ponovno pokazati njegov sat, kao znak duboke simbolike kojim je život Stepinca bio povezan sa životom Crkve i križnoga puta.
Tim je riječima varaždinski biskup msgr. Josip Mrzljak u prepunoj pavlinskoj crkvi Bezgrešnog začeća Blažene Djevice Marije u Lepoglavi na Cvjetnu nedjelju počeo korizmeni susret s vjernicima toga kraja. Uz kancelara biskupije Antuna Perčića i domaćeg župnika vlč. Andriju Kišičeka, u koncelebraciji su bili i brojni drugi svećenici iz biskupije i okolnih župa. Evocirajući sjećanja na brojne događaje iz života i mučeništva pokojnoga kardinala, koji mu je bio krsni kum, msgr. Mrzljak osvrnuo se i na knjigu što je ovih dana izašla iz tiska, s popisom više od 630 ubijenih svećenika, bogoslova i redovnica.
- Kad je čuo za to, Stepinac je kazao: „Onima koji su to činili, narod nikad neće zaboraviti– naglasio je msgr. Mrzljak. Podsjetio je da je pokojni nadbiskup, živeći u znaku opredjeljenja „U Tebe se, Gospodine, uzdam“, bio duboko osjetljiv na ljudsku bol, trpljenje, nepravdu i nevjeru, pa je na Staru godinu turbulentne 1935. izjavio „Neka se prelije more na nas, naša vjera ostaje nepokolebljiva“.
Nakon uvodnih riječi u crkvi, nekoliko stotina vjernika, među kojima su bili i krizmanici i djeca, te mjesni vatrogasci, u povorci je pokraj nekadašnjeg pavlinskog samostana i zida Kaznionice krenulo prema Ivanbrdu. Biskup je potom predvodio molitvu na križnom putu što je u čast blaženika Stepinca uređen od podnožja brda do kapele Sv. Ivana na Gorici. Križni put do vrha vatrogasci su osvjetljivali bakljama, vjernici upaljenim lampašima. Molitvu kod svake od četrnaest postaja biskup Mrzljak predvodio je način da je muku Gospodnju na križnom putu usporedio sa Stepinčevim trpljenjem. Tako je, primjerice, prva postaja, posvećena Isusu, kojeg osuđuju na smrt, uspoređena s osudom Stepinca na dugogodišnju zatvorsku kaznu, druga s njegovim dovođenjem na izdržavanje zatvorske kazne u Lepoglavu i tako redom, sve do Isusove smrti na Križu, odnosno, do Stepinčeve smrti uslijed bolesti i posljedica teške robije. (ljr)
